PEKIN (TOP) - Governu Timor-Leste liu husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór ba Asuntu Ekonómiku (MKAE), Ministru Turizmu no Ambiente (MTA), Francisco Kalbuadi Lay hateten, Repúblika Popular Xina sai nafatin parseiru importante ba prosesu dezenvolvimentu ekonomia Timor-Leste nian.
Vise-PM hato’o assuntu ne’e bainhira reprezenta Governu RDTL ba partisipa iha Konferénsia Altu Nível Datoluk husi Fórum kona-bá Asaun Globál ba Dezenvolvimentu Kompartidu ne’ebé hala’o iha kapitál Pekin, Xina iha loron Kuarta, 22 Abril 2026.
Tema iha konferénsia ne’e mak "Orientadu ba Asaun: Harii Komunidade Globál Dezenvolvimentu nian ba Ema Hotu", konferénsia ne'e foka ba aselera implementasaun Ajenda ONU nian ba 2030 liuhosi kooperasaun prátika, multilaterál.
Eventu ne’e halibur reprezentante liu 600 hosi nasaun 140 resin, inklui ofisiál nivel aas husi Timor-Leste, Mosambike, Pakistaun, Gana, no ONU.
Vise-PM durante nia diskursu, hato’o onra boot tanba reprezenta Governu Timor-Leste iha Konferénsia Altu Nivel Datoluk ida-ne’e.
“Ha'u hakarak hato'o ami-nia agradesimentu sinseru ba Governu Repúblika Populár Xina nian, ba Ajénsia Kooperasaun Internasionál ba Dezenvolvimentu Xina nian, no ba Prezidente Chen Xiaodong tanba konvoka fórum importante ida-ne'e. Fórum ida-ne'e reflete ami-nia kompromisu hamutuk atu avansa Inisiativa Dezenvolvimentu Globál no aselera progresu ba Ajenda 2030 liuhosi kooperasaun prátika, parseria, no asaun koletiva”.
Ida-ne'e signifikativu liuliu ba ita atu halibur iha Pekin, sidade ida ne'ebé hamriik hanesan testamentu ida hosi tinan rihun lima sivilizasaun nian ne'ebé reflete istória riku no patrimóniu kulturál, ne'ebé forma hosi reziliénsia, vizaun, no kompromisu ba tempu naruk.
Transformasaun Xina nian iha dékada sira ikus ne'e iha impaktu signifikativu la'ós de'it nasionál, maibé mós globál, kontribui ba kreximentu ekonómiku, avansu teknolójiku, no kooperasaun dezenvolvimentu.
Governante ne’e konsidera, ohin loron, Xina hamriik hanesan forsa globál boot ida iha dezenvolvimentu ekonómiku, hala'o papél ida ne'ebé importante liután hodi forma progresu globál. Ninia esperiénsia oferese lisaun sira ne'ebé iha valór, partikularmente ba nasaun sira ne'ebé sei dezenvolve hela, hanesan Timor-Leste, hodi buka atu hetan progresu ne'ebé inkluzivu no sustentável.
“Ba Timor-Leste, Xina kontinua sai hanesan parseiru ida ne’ebé importante tebes iha ita-nia jornada dezenvolvimentu. Ami nia relasaun iha abut iha istória no respeitu ba malu. Ita-nia istória ne'ebé fahe hahú dezde 1975, bainhira Xina maka nasaun úniku ne'ebé rekoñese ita-nia deklarasaun Independénsia Unilaterál, no kompromisu ida-ne'e reafirma bainhira ita restaura ita-nia Independénsia nu'udar Estadu soberanu iha 2002.”
Vise-PM ne’e hatutan, Timor-Leste mós hanoin hikas ho apresiasaun klean estabelesimentu relasaun diplomátika ne’ebé Xina nu’udar prezensa nasaun dahuluk iha Dili, ne’ebé marka pasu importante iha nia kompromisu nu’udar nasaun foin ukun-an.
“Hahú husi ne’ebá, ita-nia kooperasaun ho Xina kontinua buras, partikularmente iha infraestrutura, kapasitasaun, no dezenvolvimentu ekonómiku, no mós liu husi Xina nia apoiu metin ba Timor-Leste nia adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu no ba ASEAN. Xina hanesan belun ida ne’ebé prezente bainhira ita presiza, no belun ida ne’ebé hamriik hamutuk ho ita iha tempu susar.”
Liafuan deʼit la toʼo atu hatoʼo ita-nia agradese. Ami sente katak Xina nia dezenvolvimentu no prosperidade ne'ebé kontinua sei kontribui ho pozitivu ba progresu rejionál no globál. Ami fiar katak bainhira Xina buras, mundu tomak sei buras.
Dezde ita-nia Independénsia, ita estabelese ona polítika esterna ida ne'ebé klaru atu mantein neutru. Maibé, ami iha ne'e atu repete ami nia kompromisu metin ba Polítika Xina Ida de'it, ne'ebé ami iha beibeik iha pasadu, iha prezente, no ami sei kontinua mantein iha futuru.
Espíritu forum ne’e fó hanoin mai ita katak progresu globál presiza esforsu koletivu. Ida-ne'e ezije katak nasaun sira tenke serbisu hamutuk, apoia malu, no harii parseria sira bazeia ba respeitu mútuo no benefísiu ne'ebé fahe.
Timor-Leste iha nafatin kompromisu atu aprende hosi esperiénsia internasionál sira, liuliu hosi Xina no Parseiru Dezenvolvimentu sira ne’ebé durante ne’e fó apoiu ba viajen dezenvolvimentu Timor-Leste nian, enkuantu kontribui ho ativu ba esforsu dezenvolvimentu globál sira.
Ami hetan enkorajamentu hosi énfaze kontinua ba kooperasaun prátika iha forum ida-ne'e nia okos, inklui inisiativa sira ne'ebé apoia redusaun pobreza, seguransa ai-han, no kreximentu ekonómiku sustentável.
Ami fiar metin katak hodi servisu hamutuk, ita bele harii futuru ida ne'ebé di'ak liu ne'ebé inkluzivu liu, reziliente liu, no prósperu liu ba ema hotu. Ha’u dezeja ba imi hotu konferénsia ida ne’ebé produtivu no susesu.
Papél Timor-Leste reprezenta nasaun dezenvolvimentu, iha ne’ebé Timor-Leste lori lian husi nasaun ki’ik no dezenvolvimentu atu hatudu nesesidade sira hanesan, infraestrutura, redusaun kiak, dezenvolvimentu rekursu umanu, promove koperasaun internasionál.
Timor-Leste buka atu hametin relasaun ho nasaun seluk iha área: investimentu, transferénsia teknolojia, edukasaun no formasaun, kompromisu ba dezenvolvimentu sustentável.
Timor-Leste suporta objetivu husi Nasaun Unida, inklui: Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (SDGs), protesaun ambiente, uza rekursu naturál ho d’iak, hametin pozisaun iha mundu internasionál Partisipasaun iha fórum ida ne’e ajuda Timor-Leste atu hasa’e diplomasia, loke oportunidade foun promove potensial nasaun nian.
Objetivu husi Konferénsia Altu Nível Datoluk hosi Fórum kona-bá Asaun Globál ba Dezenvolvimentu Kompartidu ne’e mak atu habelar koperasaun globál ne’ebé forte liu ba dezenvolvimentu hamutuk ne’ebé inkluzivu no sustentável. Iha forma detallu liu, objetivu prinsipál sira inklui hametin koperasaun internasionál.
Nasaun sira no organizasaun sira halibur malu atu hasa’e kolaborasaun hodi enfrenta dezafiu global hanesan kiak, mudansa klimátika, no dezigualdade, promove dezenvolvimentu hamutuk, foka ba kreximentu ekonomia ne’ebé la benefisia deit nasaun ida, maibé fó benefísiu justu ba parte hotu troka ideia no polítika.
Fórum ida ne’e sai fatin ida atu fahe esperiénsia, estratéjia, no prátika di’ak liu entre nasaun sira iha área dezenvolvimentu.
Konferénsia ida ne’e aliña ho ajenda global husi United Nations atu atinji Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel, hametin solidariedade global, enfatiza importánsia koperasaun entre rejiaun sira atu kria estabilidade, dame, no prosperidade hamutuk, promove investimentu no inovasaun,”dehan Vise-PM.
Entretantu Ministru Negósiu Estranjeiru Xinés, Wang Yi, hatete katak sei implementa tan programa formasaun rekursu umanu sira hodi ajuda nasaun sira ne'ebé dezenvolve hela hametin sira-nia kapasidade ba dezenvolvimentu auto-sufisiente no reziliénsia.
Wang hatete katak Xina sei ajuda nasaun sira Globál Súl nian hodi promove dezenvolvimentu dijitál no intelijente.
Rezultadu xave sira husi konferénsia mak Lansamentu Planu Asaun nian. Konferénsia ne'e fó sai lista entregavel sira ba Planu Asaun Futuru Kompartidu nian, ne'ebé trasa medida xave 50 iha área prioridade ualu, inklui redusaun pobreza, seguransa ai-han, ekonomia dijitál, no dezenvolvimentu verde.
Foku rejionál nian, konferénsia ne'e subliña hametin kooperasaun ho nasaun sira iha Áfrika, Ázia, Amérika Latina, no Pasífiku Súl.
Konferénsia ne’e hetan partisipasaun husi Ministru Negósiu Estranjeiru Repúblika Populár Xina, Wang Yi, Prezidente Repúblika Mosambike, Daniel Francisco Chapo, Prezidente Ajénsia Kooperasaun Dezenvolvimentu Internasionál Xina nian, Chen Xiaodong, ministru sira, Embaixadór Timor-Leste ba Repúblika Popular Xina, Loro Horta no konvidadu distintu sira seluk.

